prev next front |1 |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 |21 |22 |23 |24 |25 |26 |27 |28 |review

Autor slajda: Letchuman Ramanathan

Tonkin A. Prezentovano na AHA naučnoj sesiji, 1997

Kao što je prikazano na nekoliko prethodnih slajdova, dramatično produženje očekivanog životnog vijeka opaženo u 20. veku zasluga je prvenstveno poboljšanja higijensko sanitarnih mera, ishrane, javnog zdravstva, što sve možemo obuhvatiti zajedničkim nazivom "javno zdravlje". Očekivani životni vek najviše zavisii od mortaliteta odojčadi i male dece, koji se u velikoj meri mogu pripisati zaraznim bolestima. Dakle, produženje očekivanog životnog veka, barem u zemljama u razvoju, trebalo bi da se postigne prevencijom zaraznih bolesti u 20. veku.

Istovremeno, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju najvažniji uzroci obolevanja osoba od 15 i više godina su nezarazne bolesti (Sen K et al. Lancet 356: 577-82; 2000). Razmišljajući i raspravljajući o prevenciji u 21. veku, moraćemo prevenciji nezaraznih bolesti da damo sličan značaj kao i prevenciji zaraznih.

Ovaj slajd prikazuje rezultate nekoliko kliničkih istraživanja koji pokazuju korist statina za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Publikovanje prvih rezultata Studije o zaštiti srca (Heart Protection Study, HPS), najveće svetske studije o statinu, podstaklo je zahteve za uputstvima o snižavanju holesterola kako bi se naglasila strategija lečenja visokog rizika, ne visokog holesterola.

Heart Protection Study Of Cholesterol Lowering With Simvastatin in 20,536 High–risk Individual: a randomized placebo controlled trial Lancet 2002 Jul 6;360(9326):7-22.

Glavni uzrok mortaliteta i morbiditeta u razvijenim i većini zemalja u razvoju, danas su kardiovaskularne bolesti.

Mere zdravog načina života, tj. dobro balansirana dijeta, izbegavanje pušenja i bavljenje fizičkom aktivnošću, definitivno doprinose prevenciji ovih bolesti. Međutim, uprkos tim merama neke osobe će se razboleti. Ovaj slajd sumira rezultate velikih studija o upotrebi lekova iz grupe statina u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti koronarnih arterija. Statini su veoma efikasni u snižavanju holesterola. Kao rezultat tih studija, danas imamo opšte prihvaćene smernice za lečenje visokorizičnih bolesnika statinima. Pravilna upotreba statina sniziće troškove na duge staze, budući da će ljudi živeti duže i zdravije živote.

Ovo važno medicinsko znanje mora biti preneto širom sveta kako bi se značajno poboljšao život ljudi - Superkurs može doprineti tome.

Veza između pojave hroničnih srčanih bolesti (KSB) i LDL-holesterola u skorašnjim ogledima sa statinom

Nedavni ogledi sa statinima, koji su obuhvatili podatke o ukupno 30.817 pacijenata pokazali su gotovo linearnu vezu između nivoa LDL-holesterola i pojave hroničnih srčanih bolesti.

Podaci iz studija o primarnoj (WOSCOPS) i sekundarnoj prevenciji (CARE, 4S) pokazali su da snižavanje LDL-holesterola rezultira smanjenjem učestalosti hroničnih srčanih bolesti.

Podaci iz dva sasvim sveža klinička istraživanja, the Air Force/Texas Coronary Atherosclerosis Prevention Study (AFCAPS/TexCAPS, primarna prevencija) i Long-Term Intervention with Pravastatin in Ischemic Disease (LIPID, sekundarna prevencija) pokazali su slične koristi od lečenja statinima za smanjenje rizika od nastanka hroničnih srčanih bolesti kod pacijenata s prosečnim nivoima lipida.

Iz ova dva izuzetno važna istraživanja mogu se izvesti dva glavna zaključka:

Smanjeje nivoa LDL-holesterola smanjuje broj hroničnih srčanih oboljenja, bez značajnog uticaja na porast opšteg mortaliteta.

Koristi od snižavanja LDL-holesterola mogu se proširiti i na osobe sa ili bez hroničnih srčanih bolesti koje imaju prosečne vrednosti holesterola.

Reference:

Shepherd J et al. N Engl J Med. 1995;333:1301-1307.
Scandinavian Simvastatin Survival Study Group (4S Group). Lancet. 1995;345:1274-1275.
Sacks FM et al. N Engl J Med. 1996;335:1001-1009.
Downs JR et al. JAMA. 1998;279:1615-1622.
Tonkin A. Presented at AHA Scientific Sessions, 1997.